Koze se smatraju mlečnim životinjama upravo zbog toga što je mleko njihov glavni, ako ne i jedini proizvod. Postoje bitne razlike među kozama u pogledu količine i kvaliteta mleka pa tako se i razlikuju po rasama ali i unutar rase.
Insekti su skoro redovna pojava u stočarskim objektima. Hrana i ostaci hrane, stajnjak, vlaga i pogodna temperatura su idealni uslovi u letnjim mesecima za razvoj insekata, pre svega muva. Među mnogobrojnim vrstama muva kod nas su najviše prisutne kućna i štalska muva. Na prvi pogled su vrlo slične, mada domaća-kućna muva ne ujeda i ne sisa krv, dok se štalska muva isključivo hrani krvlju životinja...
Jednu od najvažnijh osnova uspešnog gajenja svinja ( i postizanje najvećih uspeha) čini što bolje poznavanje svinja uopšte, odnosno uticaja okoline na svinje.U pogledu opšteg poznavanja svinja postoje veoma velike razlike između rasa od pre 30-50 godina i ovih, koji se danas uobičajeno koriste. Zbog tih razlika često se danas pojavljuju i potpuno pogrešne pretstave (predrasude) o svinjama.
Japanske prepelice, koje se kod nas još uvek odgajaju iz hobija, u Francuskoj, Italiji, Japanu, Kini, Rusiji i SAD se gaje po industrijskim principima. Meso prepelica je lako svarljivo, tako da se preporučuje deci u razvoju, starim osobama i rekonvalescentima. Prepeličija jaja su kao pomoćno lekovito sredstvo uvedena u tretman u bolnicama Rusije, Poljske, Italije, Mađarske...
Srpski beli meki sir u kriškama se pravi najviše u Pomoravlju. Ukoliko se dodaje ovčije ili kozije mleko, kvalitet sira se poboljšava. Ovaj sir se uglavnom pravi od kravljeg mleka i odličnog je ukusa. Za spravljanje ovog sira potrebno je da posedujemo sirarski sto sa presom i platneno cedilo u obliku kupe za ceđenje gruša.