Kombinovano gajenje koza podrazumeva gajenje na ispaši i u stajama, i zahteva farmski prostor gde se uz objekte nalazi i veći ograđen ispust. Ovakvim načinom gajenja dobija se više mleka nego klasičnim gajenjem na paši. Istovremeno se koriste prednosti ispaše i staje tj. ishrana koza je pod kontrolom odgajivača ...
U organizaciji ishrane i celokupne proizvodnje koza od velikog je značaja tehnološki postupak, koji predviđa redosled u davanju pojedinih hraniva, broj i vreme hranjenja koza.
Plesni su vlaknaste gljivice koje se mogu naći u stočnoj hrani, kako u kabastim tako i u koncentrovanim hranivima. Plesni mogu da dovedu do oboljenja mlečnih krava, posebno kod životinja sa slabim imunitetom, uzrokujući bolesti poznate kao mikoze.
Kozijem mleku se danas pridaje sve veća pažnja. U odnosu na proizvodnje drugih vrsta mleka, proizvodnja kozijeg mleka je u najvećem porastu.
Pretpostavlja se da su bivoli na prostore Balkanskog poluostrva dospeli u srednjem veku i da su ih sa sobom doveli krstaši. Aklimatizovali su se na hladniju klimu i raširili se i odomaćili u nekoliko zemalja Balkana, kao i na područiju južne i jugozapadne Srbije.