Zdrava Srbija Instagram

Karamanka


Voćarstvo, 06.06.2013.
Saša Bugarčić

Bookmark and Share



Sorta nepoznatog porekla. Nastala je u Maloj Aziji, u mestu Karaman, po čemu je i dobila ime, a gde se danas i najviše gaji. Međutim, i u našoj zemlji se mogu naći pojedinačna stabla ove sorte.


Drvo joj je srednje bujno, vrlo velikih razmera. Mogu se nači stabla sa visinom krune i preko 12 m, širine 18 m i prečnikom stabla oko 0,9 m. Rano prorodeva, redovno rađa. Dugovečnost drveta je 120 do 150 godina.


Grane se granaju pod većim uglom. Pod teretom roda postaju viseće. Rađa pretežno na jednogodišnjim i dugim rodnim granama. Rodni pupoljci su sitni i prekriveni čvrstim ljuspastim listićima. List je jajolik, gladak, upadljivo zelene boje, na dugoj peteljci. Cveta srednje rano. Polen joj je loš. Oprašivači nepoznati.




Plod je srednje krupan, izdužen i asimetričan. Težina ploda je od 100 do 160 g, dužine peteljke 4 do 7 cm. Pokožica je zeleno-žuta, čvrsta sa sunčane strane, neravne površine, prelivena bledim rumenilom. Meso je belo, sa žutom nijansom, sočno, slatko-nakiselog ukusa, u sušnim godinama ima opor ukus. sazreva u drugoj polovini avgusta. Transport podnosi dobro.


Drvo je izdržljivo prema mrazu. Tek na temperaturi od -25,5 °S izmrzavaju cvetni pupoljci. Cvet je srednje izdržljiv prema mrazu. Osetljiva je prema suši. Dobro uspeva u planinskim krajevima. Ima kratak period zimskog mirovanja. Osetljiva je prema fuzikladijumu, naročito na nižim terenima.



dipl. ing. Dragoljub Dragojlović



Bookmark and Share

Mala Pijaca