U mladim voćnim zasadima međuprostor se može koristiti za gajenje useva odnosno međukultura (uzrodica). Ove međukulture se mogu gajiti samo ako je zemljište plodno i ako se odaberu pogodne kulture koje neće oduzimati hranljive materije i vlagu voćkama. U ovom slučaju, ako se međuusevi obrađuju, povoljno utiču i na porast i razvoj voćaka. Međutim ako se pogrešno izaberu uzrodice, voćkama se može naškoditi naročito u pogledu iscrpljivanja hranljivih materija i vode.


Poznato je da razne uzrodice izvlače iz zemljišta različitu količinu hranljivih materija i vode. Neke uzrodice izvlače male količine hranljivih materija i vode (mahunaste okopavine) , dotle ih druge (strna žita, konoplja, suncokret, stočna repa) izvlače 3 do 20 puta više.


Skoro sve uzrodice nepovoljno deluju na vodni bilans u zemljištu , samo što neke deluju u manjoj a neke u većoj meri. Pošto razne uzrodice različito utiču na isušivanje i iscrpljivanje hranljivih materija iz zemljišta , to o tim činiocima treba posebno voditi računa prilikom izbora uzrodica za gajenje.



Prema svom uticaju na rastenje i rodnost voćaka, uzrodice mogu biti:

- škodljive ( strna žita, lucerka , uljane i vlaknaste industrijske kulture, korenasto-krtolaste biljke)

- malo škodljive (jagodasto voće i biljke za stočnu hranu iz familije leguminoza)

- podnošljive( leguminozne okopavine ,bostan, tikve i neke vrste povrća-špargla.




Nebojša Brzaković dipl. ing. poljoprivrede