Zemljoradnici znaju da je za postizanje visokih i stabilnih prinosa pored mineralnih đubriva veoma značajno i đubrenje organskim đubrivima. Jednostranom primenom mineralnih đubriva zemljište se snabdeva potrebnim hranivima, ali se njihovom upotrebom ne utiče na popravku osobina zemljišta. Zato je neophodno da se u zemljište unose i organska đubriva od kojih se najčešće koriste čvrsti stajnjak, tečni stajnjak, osoka, zelenišno đubrenje i kompost.



Od organskih đubriva najstarije i najčešće korišćeno đubrivo je stajnjak.Pored obezbeđenja hraniva stajnjak popravlja fizičke, hemijske i biološke osobine zemljišta.Unošenjem stajnjaka popravlja se struktura zemljišta pa se takvo zemljište lakše obrađuje, biljke se brže ukorenjuju, zemljište se obogaćuje humusnim materijama. Ukoliko se stajnjak periodično ne unosi u zemljište ono trajno osiromašuje u humusu što dovodi do opadanja plodnosti zemljišta, a to se nikako ne može nadomestiti primenom mineralnih đubriva.


Iz napred navedenog možemo zaključiti da se uloga koju stajnjak ima u snabdevanju zemljišta potrebnim hranljivim sastojcima može zameniti pogodnim mineralnim đubrivima, ali uloga koju stajnjak ima za popravljanje osobina zemljišta se ne može zameniti upotrebom mineralnih đubriva. Samo kombinovanom upotrebom mineralnih i organskih đubriva možete ostvariti visoke, stabilne prinose uz istovremeno očuvanje plodnosti zemljišta.


Prilikom đubrenja obradivih površina organskim đubrivima, poljoprivredni proizvođačinajčešće koriste čvrsti stajnjak. Potrebno je naglasiti da upotreba poluzgorelog ili zgorelog stajnjaka zavisi od tipa zemljišta. Naime, za đubrenje peskovitih, lakših zemljišta treba koristiti poluzgoreli stajnjak, dok za đubrenje težih zemljišta treba koristiti isključivo zgoreli stajnjak.


Zašto je to tako?


Peskovita zemljišta su slabovezana, pa će slamasta struktura poluzgorelog stajnjaka bolje da poveže čestice peska, a kako su peskovita zemljišta i topla zemljišta razlaganje stajnjaka se brzo nastavlja i dostiže onaj stepen zrelosti koji bi dobio odležavanjem. Ako bi se ova zemljišta đubrila zgorelim stajnjakom, njegovo dejstvo bi bilo vrlo brzo, ali bi kratko trajalo.


Nasuprot peskovitim, lakšim zemljištima, teška glinovita zemljišta je bolje đubriti zgorelim stajnjakom. Ovakva zemljišta su hladna i sabijena i ukoliko bi se đubrila poluzgorelim stajnjakom dalje raspadanje bi bilo vrlo sporo, jer ne bi postojali uslovi za brz rad mikroorganizama, pa dejstvo ovakvog stajnjaka ne bi imalo željeni efekat.



Stanković Stanislava, dipl.ing.