Kakvom vodom navodnjavate ?
Najčešći zagađivač zemljišta, odnosno sredine iz koje biljke usvajaju rastvorene hranljive materije je voda. Zagađivanje zemljišta štetnim i opasnim materijama preko vode može da bude iz različitih izvora: od mineralizovane podzemne vode, od padavina koje čestice iz vazduha prenose u zemljište, preko poplavnih i podvirnih voda iz vodotoka koji su zagađeni ...
Organska proizvodnja prvenstveno obuhvata biljne vrste od kojih se u ishrani ljudi koriste proizvodi u zelenom stanju, konzervirani ili prerađevine od njih. Ove biljke stvaraju ogromnu zelenu masu sa vrlo visokim procentom vode, sa vrlo dobro razvijenom nadzemnom masom, a relativno slabo razvijenim korenovim sistemom. Iz tog razloga, imaju velike potrebe za vodom. Unošenjem velikih količina vode unose se i veće količine štetnih i opasnih materija. Na taj način se štetne materije nagomilavaju u tkivu biljaka, koje se koristi kao hrana za ljude i životinje.
Opasnost od zagađenja
Kod navodnjavanja u organskoj proizvodnji hrane kvalitet vode ima poseban značaj. Pošto se za navodnjavanje upotrebljava voda iz različitih izvora: reka, potoka, prirodnih ili veštačkih akumulacija (jezera) i podzemnih voda, u koje se sve češće upuštaju otpadne vode, kvalitet vode se značajno pogrošava i razlikuje između navedenih izvora. Pored ukupne količine i sadržaja pojedinih vrsta soli, na kvalitet vode utiču i hemijske materije koje potiču od otpadnih voda i pesticida, kao i prisustvo određenih mikroorganizama .
Stalno ispitivati kvalitet vode
Mnoge soli i pojedini elementi su korisni za biljke do određene koncentracije. U većim koncentracijama su štetni i predstavljaju opasnost, kako za biljke tako i za životinje i ljude. Najčešće prisutni elementi u vodi su kalcijum, magnezijum, natrijum i kalijum, a od soli bikarbonati, sulfati i hloridi. Drugi sastojci, kao nitrati, karbonati i mikroelementi, u nekim slučajevima mogu se takođe nalaziti u vodi i uticati na kvalitet vode. Nitrati u vodi su potrebni za ishranu biljaka, ali kada su u visokoj koncentraciji, toksični su za biljke, zagađuju i potencijalni su zagađivači podzemnih voda .
Neki mikroelementi su biogeni i u vrlo malim koncentracijama su neophodni u ishrani biljaka, kao gvožđe, mangan, cink, molibden i neki drugi. Međutim, u povećanim koncentracijama otrovni su za biljke, nepovoljno utiču na rast i razvoj i na kraju na prinos i kvalitet proizvoda.
Otpadne vode, naročito iz nekih proizvodnih procesa u poljoprivredi (voda sa farmi) mogu biti korišćene u biljnoj proizvodnji. Međutim, njihova primena mora biti praćena detaljnim i stalnim ispitivanjima promena u zemljištu i kvalitetu biljnih proizvoda. Osnovno merilo za izbor kvaliteta voda mora biti provera pretpostavki o nepovoljnom delovanju korišćenih voda na zemljište i biljku.