Obzirom da je organska proizvodnja standard, koji na prvo mesto stavlja očuvanje životne sredine, đubrenju se u organskoj proizvodnji mora posvetiti velika pažnja. Izbor đubriva je ograničen, pa je osnovni zadatak agronoma da pronađu rešenja za dobru ishranu biljaka, kako bi one dale zadovoljavajuć rod a ne bi došlo do narušavanja životne sredine.

Ovde se u prvom redu akcenat baca na organska đubriva, pre svih stajnjak. Ova đubriva su nastala prirodnim procesom kruženja materije u prirodi, razlažu se na gazdinstvu ili u pogonu, dok se ne dobije materija koja može da se unese u zemljište. Ova đubriva se polako mineralizuju tako da ih biljke postepeno usvajaju i treba ih uneti u zemljište jednom u tri godine. Stajnjak, kompost i glistenjak, biljke potpuno usvoje, zbog sporog razlaganja. Ovako se postiže i bolji ekonomski efekat, jer recimo, mineralna granulisana đubriva, zbog svog brzog razlaganja, biljke ne stignu da usvoje, pa se dobar deo gubi ispiranjem u dublje slojeve. Razlaganje organskih đubriva teče tako da se 50% ralože prve godine, 30% druge a 20% treće godine. Organskim đubrivima se u prvom redu u zemljište unose azot i ugljenik.

Drugi tip đubriva koja se mogu koristiti u organskoj proizvodnji su prirodna mineralna đubriva, sastojci različitih stena. Pošto je i zemljište kao resurs nastalo mineralizacijom stena, unošenjem ovih đubriva u zemljište se prirodnim putem oponaša proces nastanka zemljišta. Mineralnim đubrivima se prvenstveno unose fosfor, kalijum i kalcijum.

Osnovno je pravilo da se prilikom unosa organskih đubriva, unesu i mineralna đubriva, kao smeša, čime bi biljka dobila ono što joj treba. Prilikom određivanja norme đubriva, treba voditi računa o vrsti gajene biljke, kako se ne bi poremetili prinos i kvalitet gajene biljke. Đubrenje vršiti na osnovu kontrole plodnosti zemljišta i potreba gajene biljke, odnosno usevu treba dati onoliko hraniva koliko iznese određenim i željenim prinosom.



Od organskih i mineralnih đubriva, za đubrenje u organskoj proizvodnji mogu se koristiti: stajsko đubrivo, osušeno stajsko đubrivo i dehidritisano živinsko đubrivo, komposti, tečni životinjski ekstrementi, treset, ostaci uginulih crva, insekata i iz proizvodnje pečurki, guano, morske trave i njihovi proizvodi, proizvodi i nus proizvodi životinjskog i biljnog porekla, otpaci od drveta, pepeo, mlevene fosfatne i kalijumove stene, koje u sebi imaju sumpora, kalcijuma, aluminijuma, odnosno karbonati i sulfati tih stena.

Pomenuta đubriva se mogu koristiti ako ispunjavaju uslove koji su navedeni u Pravilniku o kontroli i sertifikaciji u organskoj proizvodnji i metodama organske proizvodnje, Prilog 1.



Vladica Gavrilović