Zdrava Srbija Instagram

Koliki su potencijali organske proizvodnje?


Zdrava Srbija, 14.09.2015.
Saša Bugarčić

Bookmark and Share



Stručnjaci kažu da Srbija ima sve uslove za razvoj organske proizvodnje. Ipak, ostaje pitanje kako ćemo iskoristiti sve potencijale u cilju povećanja proizvodnje i izvoza.

Tokom poslednjih nekoliko godina organska proizvodnja, kao oblast visokog potencijala u našoj zemlji, postaje sve popularnija, a samim tim i ekonomski značajnija. Agrarni analitičari smatraju da je ovaj oblik proizvodnje jedan od prioriteta razvoja, obzirom da je integralni deo strategije ruralnog razvoja.

Statistika kaže da se organska proizvodnja odvija na oko 10.000 hektara, odnosno na 0,28 odsto ukupnih poljoprivrednih površina, što je neuporedivo malo u odnosu na mogućnosti. Podaci Privredne komore Srbije pokazuju da je prošle godine najzastupljenija bila organska ratarska proizvodnja, zatim voćarska, dok se proizvodnja povrća obavljala na znatno manjim površinama. Recimo i to da Srbija najviše organske hrane izvozi u Evropu ali i na japansko i američko tržište, a najčešće je to jagodičasto voće, ali i drugo organsko voće niskog stepena prerade, kao i žitarice i soja. Vrednost izvoza procenjuje se na oko 10,7 miliona evra. Proizvodnja se odvija u skladu sa pravilima EU, jer je naš zakon iz 2011. godine usklađen sa zakonom EU.

Vojvodina sa svojim nadaleko čuvenim Centrom za organsku proizvodnju u Selenči, koji okuplja 217 fizičkih i pravnih lica, ima najveći broj organskih proizvođača.

Da su ljudi sa sela zainteresovani za organsku proizvodnju, da im je jasan značaj takve proizvodnje, ali i mogućnosti zarade te da su svesni pitanja održivog razvoja, zaštite životne sredine, potvrđuju Mirko i Daniel Vlček, Vladimir Sič i Toni Pacula. Ovi mladi ljudi, uglavnom studenti, 2012. godine zasnivanjem organske bašte u Pivnicama praktično su započeli organsku proizvodnju u Bačkopalanačkoj opštini.




Mirko Vlček je na poljoprivrednom fakultetu u Novom Sadu završio osnovne studije, smer Agroturizam i ruralni razvoj, a ove jeseni se priprema za master studije. "Za organsku proizvodnju sam se zainteresovao zato što nam ona omogućava proizvodnju prave hrane u saradnji sa prirodom, a to znači postupak sa biljkama i životinjama na prirodan i način, ne primoravati ih da postanu krupne brzim rastom radi velike zarade, nego im pružiti pogodne uslove za rast i razvoj u što prirodnijim uslovima", kaže Mirko Vlček objašnjavajući kako je sa drugarima osnovao i Ekološko udruženje seoskog turizma i ruralnog razvoja, kako bi pored proizvodnje mogli što bolje da se organizuju kada je u pitanju nastup na tržištu.Vlček ističe kako mu je na samom početku, obzirom da je imao malo iskustva literaturom i smernicama pomogla prof.dr Branka Lazić.

Ovog proleća u bio bašti i plasteniku, Vlček, Sič i Pacula zasadili su najrazličitije povrtarske kulture koje kao i ranijih godina plasiraju na pijaci organske hrane "Moj salaš" u Novom Sadu. Pokrenuli su i "Organski market", akciju prodaje organskih proizvoda u centru Bačke Palanke ali i savremeni način prodaje putem interneta koji im omogućuje lakše narudžbe proizvoda, ali i besplatnu dostavu, koja je za sada moguća samo za područje Bačke Palanke.

Stručnjaci napominju kako je cilj agrarne politike da se tokom narednih deset godina povećaju površine pod organskom proizvodnjom na 80.000 hektara te je i Strategija poljoprivrede i ruralnog razvoja za period 2014 -2024 prvi put ovom obliku proizvodnje dala značajno mesto.





Tekst preuzet sa https://www.agroklub.rs/



Bookmark and Share

Mala Pijaca